Formaldehid

Formaldehid je jednostavan aldehid. Postoji kao bezbojni, zapaljivi gas na sobnoj temperaturi, a pri visokim nivoima formaldehid se može prepoznati po oštrom mirisu. Rastvaranjem formaldehida u vodi dobija se jedinjenje formalin. Formalin je zasićeni rastvor formaldehida u vodi, često sa 10–15% metanola da se spreči polimerizacija. 100% -tni rastvor formalina ekvivalentan je 37% -40% formaldehida.

Formaldehid se sveprisutnije nalazi u okolini, jer ga formiraju prvenstveno brojni prirodni izvori i antropogene aktivnosti. U okruženje se oslobađa raspadanjem ili sagorevanjem biomase (požari u šumama) i aktivnošću vulkana. Antropogeni izvori uključuju direktne izvore kao što su industrijske emisije i izgaranje goriva iz saobraćaja. Ostali procesi sagorevanja (elektrane, spaljivanje itd.) takođe predstavljaju izvore formaldehida u atmosferi.

Međutim, formaldehid se takođe intenzivno proizvodi širom sveta za upotrebu u proizvodnji smola, kao dezinficijens i fiksativ, ili kao konzervans u proizvodima široke potrošnje. Opšta populacija je potencijalno izložena formaldehidu kroz vazduh, hranu i vodu, mada je najčešći put izlaganja inhalacijom.

Izvori formaldehida u zatvorenom okruženju uključuju: nameštaj i drvene proizvode koji sadrže smole na bazi formaldehida, poput iverice, šperploče i vlaknaste ploče srednje gustine; izolacioni materijali (ranih osamdesetih godina prošlog veka izolacija urea formaldehidom iz pene bio je glavni izvor zagađenja u zatvorenom prostoru); tekstil, boje, tapete, lepila, lakovi; proizvodi za čišćenje u domaćinstvu kao što su deterdženti, dezinfekciona sredstva, omekšivači, sredstva za čišćenje tepiha i proizvodi za cipele; kozmetika poput tečnih sapuna, šampona, lakova za nokte i učvršćivača noktiju; elektronska oprema, uključujući računare i fotokopir uređaje i druge proizvode široke potrošnje, kao što su insekticidi, proizvodi od papira i cigarete.

Formaldehid kao zagađivač vazduha u zatvorenom prostoru indukuje deficit memorije kod životinja [ 1 ] [ 2 ] i kognitivni pad kod ljudi [ 3 ].

ČEŠĆE PROVETRAVAJTE PROSTORIJE!

Pored egzogenih izvora, formaldehid se proizvodi i endogeno u ćelijama kao proizvod  metabolizma [ 4 ] a izmenjeni nivoi formaldehida mogu da budu u korelaciji sa nepovoljnim stanjima, kao što su rak i neurodegenerativni poremećaji.
[ 5 ] [ 6 ] [ 7 ] [ 8 ]

Formaldehid je glavni prekursor za najsloženija organska jedinjenja, uključujući aminokiseline, RNK, DNK i proteine. Iako je toksičan u visokim koncentracijama, formaldehid igra važnu ulogu u ćelijskom metabolizmu i neočekivano, nalazi se čak i u zdravom mozgu. Međutim, njegove patofiziološke funkcije u mozgu su nepoznate.

Studija na miševima pokazuje da se nakupljanjem formaldehida usled hipofunkcionalnog ALDH2 (aldehid dehidrogenaza-2) narušava memorija, u skladu sa opažanjima bolesnika sa Alchajmerovom bolešću. [ 9 ]

Takođe pronalazimo da deficit formaldehida izazvan mutacijom mitohondrijalnog SARDH gena kod dece sa sarkozinemijom ili kod miševa sa SARDH delecijom dovodi do kognitivnih deficita. Stoga se zaključuje da endogeni formaldehid reguliše učenje i pamćenje putem NMDA receptora.

Akutno izlaganje egzogenom formaldehidu može prouzrokovati iritaciju, mučninu, zatajenje bubrega i komu. Hronična izloženost formaldehidu korelira sa povećanom učestalošću raka, posebno raka nazofarinksa i leukemije. [ 10 ]

Nacionalni toksikološki program naveo je 1981. godine formaldehid kao potencijalni kancerogen za ljude na osnovu dokaza iz studija eksperimentalnih životinjskih modela.

2006. godine formaldehid je klasifikovan kao karcinogen za ljude. [ 11 ] [ 12 ]

Formaldehid se kovalentno veže za DNK i formira DNK monoadukte, DNK-DNK interakcije, DNK-protein i DNK-glutation unakrsne veze [ 13 ] [ 14 ] koje mogu da dovedu do genotoksičnog stresa ako se ne uklone.
[ 15 ] [ 16 ] [ 17 ]

Povećani nivo formaldehida u uzgojenim primarnim ljudskim fibroblastima dovodi do disfunkcije mitohondrija i oštećenja DNK. [ 18 ]

Formaldehid može doprineti razvoju alchajmerove bolesti. [ 19 ]

Ipak, čitav spektar fizioloških uloga formaldehida još uvek nije jasan, kao i posledice njegove akumulacije unutar bioloških sistema.

Koristi se u određenim vakcinama za inaktiviranje virusa i detoksikaciju bakterijskih toksina.