Glicin

Glicin je najmanja neesencijalna, neutralna i metabolički inertna aminokiselina, sa atomom ugljenika vezanim za dva atoma vodonika i sa amino i karboksilnom grupom. Ova aminokiselina je suštinski supstrat za sintezu nekoliko biološki važnih biomolekula i jedinjenja. Učestvuje u sintezi proteina,  tripeptida (glutationa) i u reakcijama detoksikacije.  Generalno, glicin se sintetiše iz holina, serina, hidroksiprolina i treonina kroz interorganski metabolizam u kojem su primarno uključeni bubrezi i jetra. Kod uobičajene ishrane, glicin se ne sintetiše u dovoljnoj meri kod ljudi, životinja i ptica.

Deluje kao prekursor za nekoliko ključnih metabolita niske molekularne težine kao što su kreatin, glutation, hem, purini i porfirini. Veoma je efikasan u poboljšanju zdravlja i podržava rast i dobrobit kod ljudi i životinja. Mnogi izveštaji  podržavaju ulogu dopunskog glicina u prevenciji raznih bolesti i poremećaja, uključujući rak. Prehrambena suplementacija odgovarajućom dozom glicina delotvorna je u lečenju metaboličkih poremećaja kod pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima, nekim upalnim bolestima, gojaznošću, rakom i dijabetesom. Oralna suplementacija glicinom može biti veoma efikasna u zaštiti jetre od toksičnosti izazvane alkoholom. Takođe ima svojstvo da poboljšava kvalitet sna i neurološke funkcije. [ 1 ] [ 2 ]

Visoka koncentracija glicina povećava sintezu kolagena, dok akutni nedostatak glicina može biti uzrok osteoartritisa. [ 3 ]
Ima širok spektar protivupalnih, citoprotektivnih i imunomodulatornih svojstava.
Iako u visokim dozama  može izazvati toksične efekte, potrebne su dodatne studije kako bi se testirali različiti načini primene i ispitao siguran opseg upotrebe ove aminokiseline .

U vakcinama služi kao ekscipijens (supstanca koja se koristi u proizvodnji leka, a nije njegov aktivni sastojak već pomaže u farmaceutskom oblikovanju leka, štiti, pomaže ili poboljšava stabilnost, biološku raspoloživost ili podnošljivost leka i pomaže pri identifikaciji leka).